Search
Close this search box.

Školski vrt

Dan planeta Zemlje, HUUZ je prigodno obilježio četvrtom po redu Zoom edukacijom dan ranije, 21. travnja, pod nazivom Školski vrt, sa četiri sjajna predavanja na primjerima uređenja školskog vrta i okolice, održivoj ekološkoj proizvodnji i permakulturi u urbanom prostoru kao prepoznatljive djelatnosti učeničkih zadruga.

Čuli smo četiri prezentacije, četiri fantastične zadrugarske priče, koje su ispričane pred više od 330 sudionika, kao vrijedni doprinos promišljanju uloge poljoprivredne i hortikulturne proizvodnje učeničkih zadruga koje u suradnji s lokalnom zajednicom djeluju na svojim mikro lokalitetima. Tijekom izlaganja mogao se osjetiti entuzijazam, trud i znanje utkane u ove vrijedne projekte koji su pokazali da se kultiviranjem neiskorištenih prirodnih resursa može ostvariti niz koristi i za učenike i za školu, ali i za lokalnu zajednicu.

Školski vrt – mjesto za edukaciju, volontiranje i poduzetništvo, prvo je predavanje koje je održala Senka Štetić iz UZ Lovrakovci, OŠ Mate Lovraka, Kutina. Ovaj projekt je realiziran u sklopu LORA projekta (ovdje i ovdje) i u suradnji s Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske. U projektu su sudjelovali učenici PŠ Stupovača i učenici 7. razreda OŠ Kutina, uz voditeljicu projekta Senku Štetić i zamjenicu Maja Merhaut-Kovačević. Cilj projekta bio je poketanje poljoprivredne proizvodnje na zapuštenom zemljištu škole, odnosno osposobljavanje i edukacija učenika, razvoj vještina i suradnja s lokalnom zajednicom. Projekt je vođen kroz etape koje je Štetić u prezentaciji detaljno elaborirala, a plan je bio educirati učenike o uzgoju kultura graha i tikve te uzgoju lijeske. Istraživanje o kulturama se provodilo proučavanjem literature i kroz volontiranje i suradnju s lokalnim OPG-om Zlatić. Cijeli projekt je vođen kroz Dnevnik školskog vrta, a učenici su na kraju izradili i Zbirku starih recepata i Priručnik za uzgoj lijeske. Također, učenici su u učeničkoj zadruzi izradili ambalaže za proizvode, pakirali i vakumirali proizvode te izradili suvenire.

Što smo naučili iz ovog projekta? Učenička zadruga može biti pokretač promjena u lokalnoj sredini. Kultiviranje zapuštenog zemljišta samo je jedan od primjera kako se može napraviti sjajan projekt kroz suradnju s lokalnom zajednicom, gospodarstvenicima i drugim školama te javljanjem na projekte šire suradnje na nacionalnoj osnovi (LORA). Pri tome, učenici kao primarni subjekti u provedbi ovih aktivnosti sudjeluju u edukaciji, uče se suradnji i kreativnom djelovanju, a u konačnici dobivaju konkretan tržišni proizvod kojega mogu dodatno marketinški razvijati koristeći razne digitalne platforme.

Drugu prezentaciju Trademark ‘Zdravlje iz vrta – učenička zadruga Tkanica’ održao je Vehid Ibraković, UZ Tkanica, SŠ M.A. Reljkovića iz Slavonskog Broda. Riječ je učeničkoj zadruzi koja djeluje preko 30 godina i iza sebe ima niz uspješnih i nagrađenih projekata. Jedan od njih je i Trademark ‘Zdravlje iz vrta’ koji je učenička zadruga Tkanica ostvarila u sklopu projekata ROSIS4H (link) i STRONGER (link). Vehid Ibraković (link) predavanje je koncipirao oko školskog vrta kao idealnog okruženja za razvoj kreativnih potencijala i edukacije učenika kroz izvannastavne aktivnosti učeničke zadruge. Poticanje na kreativan i suradnički rad (ali i druženje i boravak) unutar školskog vrta, a učenička zadruga Tkanica ima jedan od najljepših školskih vrtova u državi, kod Ibrakovića je ključ u poticanju na konstantno promišljanje o prirodi, ekologiji i održivoj proizvodnji te u konačnici o čovjeku kao biću u potpunosti prožetom i povezanom s prirodom i njenim ciklusima. Uz kratak ekspoze o svim djelatnostima i proizvodima učeničke zadruge Tkanica, koje uzgajaju i proizvode na svom velikom školskom zemljištu – od raznih poljoprivrednih kultura i prerađevina u vidu raznih džemova, pekmeza, ulja, čajeva, ljekovitog bilja i raznoraznih esencija (za koje su osvajali niz priznanja i nagrada, pa i nagradu Najproizvod HUUZ-a na Državnoj smotri učeničkih zadruga) – centralno mjesto zauzima aromatični spiralni vrt. Ovaj fascinantan vrt u sklopu školskog okoliša, mjesto je rada, ali i druženja i dokolice učenika, prepun raznog aromatičnog i ljekovitog bilja, odražava Ibrakovićevu tezu o kreativnosti kao bitnoj sastavnici školovanja kroz koju se učenici izražavaju u sklopu izvannastavnih aktivnosti i mjestu na kojemu taj potencijal mogu afirmirati prema budućem pozivu. U drugom dijelu predavanja, sudinici su dobili detaljne informacije što je sve potrebno da bi se dobio žig (trademark) od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Žig je ‘ovjera’ kvalitete i jedinstvenosti te je korak ka daljnjim promidžbenim aktivnostima i plasiranju proizvoda prema kupcima, tj. širem tržištu, a što je UZ Tkanica i ostvarila prepoznatljivim brendom (markom) Zdravlje iz vrta. Ovdje je potrebno i dodati da  učenička zadruga Tkanica njeguje i sjemenje starih poljoprivrednih slavonskih sorata koje danas, na žalost, već pada u zaborav, kao uostalom i tradicijski, autohtoni slavonski vrt.

Školski vrt, naslov je treće prezentacije koju je održala Jadranka Zaman iz učeničke zadruge Suncokreti COO Lug Samoborski (link). Kroz bogato dokumentiranu foto ‘šetnju’ dobili smo na uvid sve aktivnosti Centra i učeničke zadruge Suncokreti s naglaskom na aktivnosti koje se provode u školskom vrtu i okolici Centra. Osim prekrasno uređenog i osmišljenog okoliša koji se prostire na 13ha, unutar centra se nalazi voćnjak, staklenik, plastenik te bajkovito uređeni park. U sve aktivnosti uključeni su štićenici i učenici Centra, kao i volonteri i suradnici koji tijekom cijele godine marljivo rade, pri čemu ne izostaju ni rezultati. Od velikog broja sitnih detalja, teško se odlučiti što je atraktivnije, cvjetnjaci, male cvijetne gredice, impresivan voćnjak s jednim od najvećih zasada jabuka i krušaka u zadrugarskoj zajednici, a u sklopu Centra je i dio za preradu voćaka unutar kojega je i sortirnica i hladnjača u sklopu kojih se voće prerađuje u jabučni sok i ocat, sušene jabuke i kruške te razne voćne namaze. Osim uzgoja i prerade voća i cvijeća, Centar ima i veliki staklenik i plastenik u kojima se uzgaja veliki brojem sadnica raznoraznog ljekovitog i ukrasnog bilja, jagoda i cvijeća.

Četvrtu prezentaciju pod naslovom Učenička zadruga Vridne ruke u permakulturnom vrtu, održala je Željkica Aralica iz PPVŠ Stanka Ožanića iz Zadra (link). Tema ove prezentacija bio je permakulturni uzgoj biljaka na podignutim gredicama u urbanim sredinama, a predstavljen je projekt PERMA-HORTI čiji je nositelj PPVŠ Stanka Ožanića zajedno s partnerima Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, Udruga apstinenata za pomoć pri resocijalizaciji Porat, Sveučilište u Zadru, Osnovna škola Voštarnica – Zadar i Nasadi d.o.o. Ideja ovog vrijednog projekta bila je realizacija prvog permakulturnog urbanog vrta na visokim gredicama, postavljenog  na javnoj površini grada Zadra u Novom kampusu Sveučilišta u Zadru, otvorenog za građane koji mogu slobodno ubirati plodove povrća, začinsko i ljekovito bilje, uživati u prostoru vrta i sjediti na solarnim i drvenim klupama. Aralica je detaljno predstavila projekt koji je sufinancirala EU, a u koji su bili uključeni učenici škole (redovna i pomoćna zanimanja sa svojim nastavnicima i asistentima u nastavi), učenici OŠ Voštarnica koju pohađaju djeca s teškoćama u razvoju kao i ostali suradnici. Prva ideja krenula je od  pitanja što je dobro u svijetu, što želimo zadržati, odnosno što mijenjati. Na ovim postavkama krenulo se u daljnju razradu projekta pri čemu se permakultura nametnula kao logičan put s obzirom da je riječ o cjelovitom i zaokruženom pristupu oblikovanja krajolika i okoliša (te zajednica koje djeluju na tom prostoru), oponašajući prirodu (link). U etičkom smislu, permakultura se preklapa s ekološkom poljoprivredom uz izraženije bavljenje zajednicom i pravednom raspodjelom i brigom za ljude. U svom predavanju Aralica je pojasnila osnovne pojmove i povijest permakulture kao uvod u sustavnu razradu i pojašnjenje projekta koji je realizirala sa svojom učeničkom zadrugom na kojemu predano radi već nekoliko godina. U ovom projektu izrazito humanog karaktera motiv je bio želja za međusobnom suradnjom, solidarnosti i razvijanju zdravih životnih navika te njegovanje empatije prema drugima, kroz naš odnos prema okolišu i odgovornosti očuvanja istoga za buduće generacije. Iako to možemo reći za sva predavanja koja smo čuli, Araličin projekt je možda i najzaokruženija tematska cjelina koju smo čuli i primjer iz kojega možemo puno (na)učiti. Od postavljanja početne ideje, razrade projekta, postavljanja ciljeva i ishoda, uključenosti partnera i dokumentiranja do realizacije, riječ je o projektu koji svojom ozbiljnošću i sistematičnim pristupom zasigurno može privući zainteresirane partnere i javnost, što je uostalom i uspio. U cijeloj priči, učenička zadruga je bila uključena kao ravnopravni dionik projekta popularizirajući ovu priču kroz predstavljanje na smotrama u vidu proizvoda zadruge, promovirajući strukovna zanimanja i zelenu filozofiju očuvanja okoliša i pametnog, samoodrživog ekološkog sustava u kojemu su odgovornost, suradnja i promišljno djelovanje u prirodi danas ključni elementi opstanka globalnog eko sustava.

I ova četvrta edukacija pokazala je iznimno veliki interes zadrugara i prijatelja učeničkih zadruga za ovu temu. Sve prezentacije koje smo čuli bile su izuzetno  inspirativne, zahvaljujući i kvaliteti projekata i kvalitetnim prezentacijama.

Riječju, bila je to jedna prigodna dobrodošlica Danu planeta Zemlje i mali podstrek da se svi zamislimo o svojoj ulozi i odgovornosti prema našem jedinom planetu – Majci Zemlji.